Divlja svinja Sus scrofa

Ovaj bliski rođak domaće svinje živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divljač koja se dosta lovi i kod nas je je veoma brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih u leglu i nedostatak prirodnih neprijataelja. Mužjaka nazivamo vepar, ženku krmača, a mlade prasad. Mlade do 2 godine starosti nazivamo i nazimad . Izuzetno brzo trči, a i dobar je plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm .

Težina im varira u zavisnosti od godišnjih doba i može da prijđe 200 kg kod vepra, dok krmače mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci koji mesec kasnije. Međutim nepare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi očnjaci su tako postavljeni u vilici da se donji koji se nazivaju sjekači uvijek preklapaju sa gornjim koji se nazivaju brusačima i na taj način se oštre. Pravu trofejnu vrijednost očnjaci kod veprova dostižu tek u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okoliš. Mladi kada se oprase imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Razdoblje gonjanja divlje svinje se odvija od polovine studenoga do početka veljače. U tom razdoblju može da dođe do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi po terenu na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u gonjanju za dva tjedna. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najači vepar ostaje sa čoporom oko mjesec dana i za to vrijeme opari sve ženke iz čopora. Poslije tog razdoblja se vraća usamljeničkom životu.

Uglavnom se zadržavaju ili po krajevima šuma gdje postoje vodotoci. Vole da se kaljuže i na taj se način osvježavaju a i rješavaju kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede, a način ustajanja je takakav da prvo sjednu osmatrajući okoliš, a zatim se tek ustaju.

Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se posmatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija krmača.

Po načinu ishrane spada u svaštojede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje uspije uhvatiti, pa će čak jesti i strvine.