PED "ZAVELIM" - Roško Polje
PED "ZAVELIM" - Roško Polje

Održan Memorijalni skup planinara “Ivica Plazonić” 2016.

 

O Čvrsnici

 

Čvrsnica je sa vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina u središnjim dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Smještena je na sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve u parku prirode Blidinje. Neretva je omeđuje sa istoka kao i njeni pritoci Doljanka sa sjevera i Drežanka sa juga. Oko 1500 metara dubok kanjon Dive Grabovice proteže se od središta planine prema Neretvi u dužini od 6,2 kilometra. Sa sjeverozapadne strane je rasjedna udolina Dugo polje koja razdvaja Čvrsnicu od Vrana. Podnožje planine je na nekih 200 mnv i naglo se uzdiže do oko 2000 mnv i dalje prema najvišem vrhu od 2228 mnv.

Masiv Čvrsnice čine planiski hrbti (vijenci) Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muarnica, Plas i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločno postoji još pet vrhova preko 2000 metara i to: Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2040 m i Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica je zaštićena u sklopu parka prirode Blidinje a geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz je zaštićen kao spomenik prirode od 1985. godine.

Čvrsnica je gotovo u potpunosti obrasla šumom od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bjelog graba, veprine, tilovine, hrasta medunca, bukve, jele, crnog bora, munike, bora krivulja i drugih manje zastupljenih vrsta. Veći dio godine Čvrsnica je pod snijegom koji se u vrtačama zadržava i do rujna. Svi oni sretnici, kako domaći tako i inostrani posjetioci, koji su imali priliku pohoditi naše prelijepe planine, bez izuzetaka, naprosto su ostajali zatečeni viđenim i onim što one nude.

Postoji samo jedan problem kod svakoga ko posjeti ove “Hercegovačke Alpe” a to je da čovjek nezna gdje prije da pogleda, ili u šarenilo boja ili u fascinirajuće vrhove.

Kaže se da se Čvrsnica ne osvaja, Čvrsnica se hodočasti. Zašto?

Čvrsnica se odlikuje lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima širokog dna i strmih strana.

Pogled se pruža stotinama kilometara i nestaje ga u daljini. Sve to ostaje u nezaboravnom sjećanju posjetilaca ove hercegovačke planine. 

Kod Čvrsnice je teško odrediti u kojem godišnjem dobu je ljepša i privlačnija. Velika vrijednost biodiverzititeta ove oblasti je karakterizirana prisustvom velikog broja endemskih i reliktnih biljnih zajednica koju je moguće naći u ovoj oblasti zahvaljujući glacijalnim procesima.

Ono što se može izdvojiti jeste obilan biljni i životinjski svijet koji se može upoznati iskjučivo na planinama Prenj i Čvrsnica, prvenstveno endemske životinje Alpski TRITON ( Mesotriton alpestris) kao i biljna vrsta RUNOLIST ( Leontopodinum alpinum) i Bosanski Ljiljan (Lilium bosniacum).

Spominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih ’40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici.

 

Najviša planina u Hercegovini koja s visinom od 2.228 metara zasigurno zaslužuje ovakav naziv. Pruža se pravcem zapad istok, praktički od Duvanjskog polja pa do Neretve. Od najbližeg „susjeda“, Vran planine na njenom sjeveru dijeli je Risovac, Dugo polje i jezero Blidinje. Na njenom istoku nalazi se planina Prenj od kojega je dijeli rijeka Neretva. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu vrlo zanimljiva. Na njenom najvišem vrhu vojska ex Jugoslavije sagradila je svoju bazu koja je bila jedno od središta za nadzor i prisluškivanje. Nakon što ju je 1992. godine HVO zauzeo, baza je nekoliko puta raketirana i oštećena. Baza je i danas u uporabi, a jednim dijelom koristi se i u civilne svrhe. Tu se sada nalazi HT-ovo telekomunikacijsko središte kao i TV odašiljači. Do najvišeg vrha (Pločno) vodi više planinarskih staza.

 

Jedna od bolje obilježenih i održavanih zasigurno je ona koja započinje od crkve sv. Ilije u Masnoj luci. Do vrha Pločno sa zapadne strane može se doći i makadamskim putom koji je vojska izgradila. Veći dio Čvrsnice je siromašan u pogledu biljnog svijeta, a posebno onaj u relativnoj blizini Pločnog, koji je većinom izgrađen od krečnjačkih stijena, ali i pod neprestanim utjecajem nepovoljnih atmosferskih prilika. Bez obzira koji smjer uspona na Pločno izabrali, od Masne Luke ili iz smjera Jablanice, staze se spajaju u relativnoj blizini vrha. Posljednjih 800 -1000 m uspona je prilično nepovoljno zbog toga što staza prolazi velikom kosinom koja je izgrađena od sitnih stijena koje se često odranjaju ispod nogu, zato valja pripaziti na razmak između pojedinih planinara. Po nekim dijelovima Čvrsnice snijeg ostaje i do rujna, a nerijetko se desi da na njega padne novi sloj.

 

Često se događa da se u roku od samo sat vremena smijene tri godišnja doba. Vjetar zna na brzinu donijeti oblake, maglu i kišu, a s time i hladnoću i nepovoljne uvijete za dulji boravak na planini. Svaka planina ima svoje posebnosti i ljepote koje je krase, pa tako i Čvrsnica. Zbog materijala od kojega je građena, mnogi njezini dijelovi su vrlo atraktivni za fotografiranje, ali i ljubitelji dobrih vidikovaca, zasigurno će doći na svoje. Svim ljubiteljima prirode, planina i visina preporuka da jednom posjete i Čvrsnicu, jer imaju što vidjeti. Još preporuka, da svakako na uspon ponesu zamjensku odjeću, ali i dovoljnu količinu vode, posebno ako planiraju višednevni boravak.

 

Dojmovi

U organizaciji HPD “Pločno” iz Posušja i HPD “Malačka” iz Kaštel Starog održan je 17. Memorijalni skup planinara “Ivica Plazonić”.  Povod je godišnjica smrti planinara Ivice Plazonića člana HPD Malačka iz Kaštela, kojega je u srpnju 1999. godine uspinjući se prema planinskom vrhuncu od 2228m na Čvrsnici zatekla iznenadna smrt . Njemu na spomen, na mjestu smrti, kolege planinari postavili su spomen-ploču, te se svake godine, treći vikend u srpnju, organizira memorijalni pohod.

Ove godine kamp je premješten na bližu i pristupačniju lokaciju, pored planinarskog doma u Masnoj Luci, gdje su osigurani  osnovni uvjeti i infrastruktura.  Prijave i okupljanje je započelo u petak u planinarskoj kući.  Subota jutro je bila planirana za pohode na neke od vrhova Čvrsnice i Vran planine, no zbog lošeg vremena ove godine manje planinara se odlučilo za neke od uspona.

Okupljeni su prisustvovali svetoj misi u crkvi sv. Ilije u Masnoj Luci, koju je predvodio fra Vinko Mikulić Bajević, a zajedno s njim fra Petar Krasić. Nakon mise uslijedio je ručak,  dodjela zahvalnica, spremanje i završetak kampa te povratak kući.

Najava: Memorijalni skup planinara Masna Luka 2016

POZIVAMO SVE VAS LJUDE DOBRE VOLJE, BEZ OBZIRA JESTE LI PLANINAR, LJUBITELJ PRIRODE ILI VOLITE DRUŽENJE I ZABAVU NA MEMORIJALNI SKUP PLANINARA KOJI ĆE SE ODRŽATI OD 15. DO 17. SRPNJA U MASNOJ LUCI.

SVI STE DOBRODOŠLI !!!

Kosidba i uklanjanje otpada oko izvora Lepuv

 

Izvor Lepuv je izvor koji su od davnina koristili kako Rožani tako i prolaznici, izletnici i svi ostali namjernici. Očarava kako svojim položajem u podnožju čuvene planine Zavelim i njenog srednjevjekovnog grada Roga tako i svojom visoko kvalitetnom, bistrom i pitkom vodom poznatom od davnina. Ovo okupljalište svih mještana i i njihovih gostiju zaslužuje itekako veliku pažnju i brigu. Kako i prijašnjih godina kako planinari tako i pripadnici drugih udruga i sami mještani svake godine pri nadolasku godišnjih odmora uređuju okoliš i sam izvor. Na taj način, osim što je akcija dobila potpun ekološki kontekst, okoliš će ostati uistinu u potpunosti sačuvan, jer prikupljeni otpad neće biti negdje drugdje zakopan u zemlju već će se kompletan ukloniti na ekološki najbolji mogući način. U nadi dobijanja nekih potpora iz raznih fondova sam izvor će biti sačuvan u starom izvornom stanju ali će se popuniti novim sadržajima koji će služiti kako domaćem stanovništvu tako i našim dragim gostima.

Ova radna akcija je uspješno privedena kraju uz sudjelovanje samih mještana našeg malog mista. Ovom prilikom svima jedno veliko HVALA. Mnogi od njih su taj dan ostavili svoje poslove i sa alatkama i strojevima doprinijeli samom čišćenju okoliša izvora. Drago nam je da se ovaj put uključilo i nekoliko mladih što je za svaku pohvalu. Isto tako i dobar dio umirovljenika iz Njemačke uključio se u čišćenje oko izvora. Uz ručak i piće nastavilo se sa prijatnim druženjem gdje je bilo puno spomena na stare dane i lijepe uspomene.

Svima nam je želja da ovakvih akcija bude što više i da u njima sudjeluju mladi, a na nama je da te mlade učimo da čuvaju ono čime nas je dragi Bog debelo podario. Zato poruka svima sačuvajmo našu prošlost od propadanja, uništavanja i zaborava. Bilo bi dobro kad bih bar jedan put mjesečno jedan dan izdvojili za našu zajednicu i i tako sačuvali kako naše izvore, mlinice, utvrde itd. od daljnjeg propadanja.

To ne mora biti samo u jednom zaseoku. Dajte nam prijedloge a mi ćemo svakom udovoljiti t.j. pomoći u izvođenju radova ali sve dogovorom i dobrom organizacijom. Svima nam je jasno da nas je sve manje i da je val iseljavanja poprimio dramaticne razmjere, ali mislimo bar ljeti kad je dobar broj onih koji vole svoje selo da njihovo prisustvo i iskoristimo jer su oni zaista spremni i pomoći .

Planinarsko ekološka udruga Zavelim će se kao društveno odgovorna i ekološki osviješćena udruga i u budućnosti uključivati u ovakve zelene akcije kako bismo čim više pomogli u očuvanju okoliša. Važno je da akcijama poput ove, u koju se pohvalno uključuju mlađi naraštaji, odmalena učimo našu djecu kako se trebaju odnositi s okolišem i prirodom, jer to je ono najvrijednije što imamo.

Neovisno o politici, ovim primjerom želimo pokazati da mještani Roškog Polja i okolice mogu živjeti u čistom okolišu bez posljedica za svoje zdravlje te ukazati svima onima koji bacaju otpad u prirodu da ipak dva put razmisle prije negoli to učine, jer svi svi negativni učinci takvog ponašanja odrazit će se ako ne na nama onda zasigurno na našoj djeci, i unucima a to vjerujem nitko ne želi.

Svakodnevno čujemo kako je naše selo lijepo,….

Pa učinimo ga još ljepšim.

 

PED ZAVELIM

Uspon na Zavelim
Tradicionalni izlet 2016.pdf
PDF-Dokument [81.2 KB]

Uspješno obilježena nova staza

Planinarsko ekološko društvo "Zavelim" u nedjelju 17.04.2016 godine organiziralo planinarski izlet od izvora Lepuv do Zavelima i natrag preko izvora Jastreb i Rošca do podnožja tj. Polja Mlakve.

Ovo društvo čiji su članovi od osnivanja vodili brigu da što učinkovitije obilježe nekoliko staza a sve za promociju planinarenja na nivou kako sela, tako i općine i cijele Hercegovine. I ove godine stavljen je prioritet na obilježavanje kako novih staza tako i njihovo čišćenje, te zaštita nepresušnih izvora.
S obzirom na prirodne resurse kojima smo okruženi, želja nam je omasoviti planinarenje, dovesti nove članove i posebno raditi s mladim ljudima koji će se sa ovakvih izleta  vratiti kućama puni predivnih dojmova koje nam pruža naš Zavelim. Mišljenja smo da izlete treba uvesti kao obavezu kako u osnovne tako i srednje škole a radi upoznavanja mladih ljudi sa okolišom, te i samom zaštitom i čuvanjem prirodnih bogatstava našeg kraja. Iako je naša zemlja bogata zalihama vode, njezina je dostupnost nejednoliko prostorno i sezonski raspoređena. U posljednjem desetljeću kakvoća podzemnih i površinskih voda nije se značajnije mijenjala, a ekološko stanje voda je vrlo dobro tj. voda je visoke kakvoće.

 

Zaštitimo okoliš, čuvajmo prirodu!

Razmišljate li o tome kako da pomognete okolišu i kako da sačuvate prirodu od zagađenja? Svaki pojedinac je važan, od djeteta do odraslog čovjeka i svaka njihova akcija se računa. Bilo koji početak je dobar pa tako i učenje djeteta da već od malih nogu zna kako se treba ponašati prema prirodi.

Važno je da svom djetetu od malih nogu usadite vrijednosti koje će ono kasnije primjenjivati i dalje prenositi. Ako ste počeli razvijati ekološku svijest kod svog djeteta, već ste napravili puno, a vaš potomak bi dalje mogao nastaviti lančanu reakciju dobrih odluka i poteza te tako spriječiti crne prognoze koje svima prijete.

 

Što ste vi danas učinili kako bi spasili okoliš?

Jeste li razvrstali smeće i odvojili plastiku i staklo?

 

Svijet se danas suočava sa ozbiljnim problemom proizašlim iz onečišćenja za koje smo zaslužni skoro svi. Nesavjesno i neodgovorno ponašanje svakog pojedinca te velikih kompanija doveli su do globalnog zatopljenja i ostalih problema s kojima će se morati suočavati i generacije koje dolaze iza nas.

Kako zaustaviti moguću propast koja prijeti Zemlji?
Jeste li već učinili nešto kako bi spasili Zemlju?

 

Vrijeme je da se osvrnete oko sebe i razmislite što ste Vi dosada kao pojedinac napravili da bi pomogli očuvanju okoliša. Svijesnost problema prvi je korak! Ako niste sigurni kako početi s promjenama krenite s onim jednostavnijima i svaki ih dan nadograđujte. Neka odvajanje plastike, papira i stakla bude samo početak jedne lijepe priče.

 

SAVJETI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Odlažite papir u za to predviđene kontejnere i odlagališta

Odlažite staklenu ambalažu u za to predviđena mjesta

Odlažite plastičnu ambalažu u posebne kontejnere ukoliko ju ne možete vratiti u trgovinu

Koristite manje papira! Ispis pisačem, fotokopiranje i faksiranje troše energiju

Kupujte proizvode u povratnim bocama

Ne bacajte opasne i štetne tvari u smeće

Zemlju za vaše kućno cvijeće napravite sami, kompostirakte vaš „zeleni otpad"

Reciklirajte

Razvrstavajte otpad

Saznajte gdje se nalaze reciklažna dvorišta

Kontrolirano izdvajajte svaki otpad, ne stvarajte divlja odlagališta

Glomazni otpad odlažite u vrijeme i na mjesto organiziranog otpada

Zbrinjavajte elektronički i električni otpad

Rabite neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija za čišćenje

Vozite se što manje automobilom.Hodajte,vozite bicikl

 

Ovim putem najavljujemo jedan novi projekt

„Neću visiti na Internetu, idem na Zavelim“


Planinarsko ekološko društvo "Zavelim" priprema nove izlete na planinama oko Roškog Pola i Tomislavgrada.

Za dodatne informacije posjetiti našu stranicu, te Facebook ili kontaktirajte tajnika društva, Vinka Ljubas putem broja telefona

 00387 63 429 89400387 63 429 894.

 

 

POZIV

NA IZLET I PLANIRANJE NOVE STAZE

 

 

PED Zavelim poziva sve prijatelje prirode, čistog okoliša kao i naše bogate baštine na jednodnevi izlet, druženje i ujedno planiranje nove staze koja povezuje nekoliko izvora.

 

Mjesto okupljanja poslije Sv. Mise u 10.00 sati na izvoru Lepuv.

 

Nova staza obilježit će se šetnjom od Lepuva preko Guvnina, Livadica,

Zavelima, izvora Jastreb, izvora Rošca i dolaskom u Mlakve.

 

Poželjno je da svak sa sobom ponese dovoljno hrane i pića

za jednodnevni boravak u prirodi.

Dnevni odmor zu ručak i piće predviđen je na izvoru Jastreb.

Prezentaciju planinarsko-poučne staze održati će

Filip Sušilović koji je vrsni poznavatelj Zavelimskih puteva.

 

U slučaju lošeg vremena izlet se odgađa za idući tjedan.

 

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.

 

Veselimo se Vašem dolasku!

 

VEDRO!

 

PED ZAVELIM

ROŠKO POLJE

            Dobro došli kod PED Zavelim - Roško Polje

               Vaš partner za ekologiju, arheologiju, sport i rekreaciju!

Tko je aktivan, imaće više od života. Više snage, više sretnih ugođaja, više uživanja u prirodnim ljepotama, više druženja i više znanja.

Priključite nam se.

Na sljedećim stranicama saznajte više o našem društvu i mjestu u kojem djelujemo.

22.03. Svjetski dan voda koji se ove godine obilježava 19 put.

 

Opća skupština UN je rezolucijom od 22. prosinca 1992. godine odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Također kako bi se posebno osvijestila problematika vode, period od 2005. do 2010. proglašen je Desetljećem voda, pod geslom Voda za život. Ovogodišnji slogan svjetskog dana voda je VODA I SIGURNOST HRANE, s intencijom da se osvijesti problem pitke vode i gladi u svijetu.

 

Što je to geobaština? 

 

Iako se zaštita prirode uglavnom temelji na zaštiti živih organizama i ekosustava, zaštita geoloških i geomorfoloških prirodnih vrijednosti, odnosno \"nežive prirode\" ima dugu tradiciju i svakim danom postaje sve zanimljivija. Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje; fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina; bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori; minerali nas iznenade kristalizacijom u pravilnim geometrijskim oblicima, prekrasnim bojama i iznimnim sjajem; vulkani i danas pokazuju silinu i prevrtljivost užarene Zemljine unutrašnjosti. O geološkoj podlozi ovisi kakvo će biti tlo, gdje će se pojaviti voda, kamo će teći potoci i rijeke, gdje će se izdići planine, a gdje nastati špilje i jame. I tako, u stvari, ona utječe na sav živi svijet. Zaštitom geobaštine čuvamo najreprezentativnije djeliće povijesti Zemlje stare 4,5 milijarde godina, divimo se silama prošlosti i učimo za budućnost. Georaznolikost je raznovrsnost pojava poput stijena, minerala, fosila, reljefa i procesa koji su stvarali te posebnosti kroz Zemljinu prošlost. Proučavanjem stijena može se pratiti razvoj života na Zemlji, klimatski uvjeti, procesi stvaranja planina, oceana i kontinenata. Svaka zemlja ima geološke i geomorfološke vrijednosti kojepredstavljaju njezinu geobaštinu.  

 

Eko kalendar za 2016. godinu

Tijekom 2016. godine obilježavati će se i istaknuti slijedeći datumi

vezani uz ekološko osvještavanje i edukaciju naših sugrađana:

21.03.    Svjetski dan šuma

22.03.    Svjetski dan voda

22.04.    Dan planete Zemlje
25.04.    Dan Hrvatskih čistoća

26.04.    Svjetski dan obnovljivih izvora energije

10.05.    Svjetski dan održivog razvoja
22.05.    Međunarodni dan biološke raznolikosti
24.05.    Dan parkova
05.06.    Svjetski dan zaštite okoliša
16.09.    Međunarodni dan zaštite ozona

22.09.    Europski dan bez automobila

26.09.    Svjetski dan čistih planina

27.09.    Svjetski dan turizma
04.10.    Međunarodni dan zaštite staništa životinja
15.10.    Međunarodni dan pješačenja
20.10.    Dan roških jabuka

04.11.    Svjetski dan klimatskih promjena

11.12.    Svjetski dan planina

Prilikom obilježavanja istaknutih datuma priprema se niz aktivnosti vezanih uz pojedinu temu, te vas pozivamo da i vi date svoj doprinos u očuvanju okoliša  i podizanja ekološke svijesti naših građana.

 

 

 

Druckversion Druckversion | Sitemap
© Ped-Zavelim