Svjetski dan zaštite okoliša 2019. posvećen suzbijanju onečišćenja plastikom

Svjetski dan okoliša u BIH:

Nacija koja uništava okoliš, uništava sebe

Svjetski dan zaštite okoliša (World Environment Day) obilježava se 5. lipnja u više od 140 zemalja, s ciljem promocije važnosti zaštite okoliša i poziva javnosti na djelovanje. Ovogodišnjim sloganom „Beat Plastic Pollution“ (Suzbijmo onečišćenje plastikom) Ujedinjeni narodi šalju apel za racionalno korištenje te hitno smanjenje proizvodnje i potrošnje plastičnih materijala, koji sve više opterećuju okoliš i prirodu. 
Plastični otpad je problem jer se vrlo malo plastike reciklira, oko 40% se odlaže ili spaljuje, a najveći dio završava u vrlo osjetljivim ekosustavima, rijekama, morima i oceanima. Trenutačno prema procjenama u svjetskim morima i oceanima pluta više od 150 milijuna tona plastičnog otpada, što bi do 2050. godine, ako se nastavi sadašnji trend, značilo da će biti više plastičnog otpada nego ribe. Odbačena plastika u morima usitnjena je nerijetko na komadiće od samo nekoliko mikrometara i tako postaje smrtonosna klopka za neke morske životinje koje ju zamijene za hranu i usmrte se. Također, usitnjena plastika taloži se na morskom dnu i sprječava prodor kisika koji je neophodan za život algi, nepokretnih i slabo pokretnih životinja, te biljaka koje uslijed nedostatka kisika slabe i ugibaju. Jedno od najopasnijih svojstava usitnjene mikroplastike je što na sebe privlači i veže druge toksične spojeve koji ulaze u probavni sustav morskih organizama i prenose se hranidbenim lancem do čovjeka. 

 

Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) organizirao je program u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja povodom Svjetskog dana okoliša.

Održana je panel diskusija i postavljena eko instalacija kako bi građanima pokušali razviti svijest o najvećim okolišnim problemima s kojima se BiH suočava.

Svi posjetitielji su prilikom ulaska prošli kroz specijalno izrađeni tunel, u kojima su prikazane scene uništavanja prirode u BiH. Na taj način je prikazano u kolikoj mjeri je priroda ugrožena zbog ljudskog nemara.

Tema panel diskusije bila je "Povezivanje ljudi s prirodom", a jedan od učesnika je bio i Tim Clancy, stručnjak za samoodrživu ekologiju.

Clancy je u izjavi za medije kazao kako svaki dan treba biti dan okoliša.

Recikliranje otpada

- Naše razvojne šanse su naši prirodni resursi. Mislim da treba više komunikacije, više pameti i više respekta prema onome što nam je dato. Ovo je posebno mjesto i posebna zemlja i mislim da treba biti svjestan toga, rekao je Clancy.

Recikliranje otpada

- Naše razvojne šanse su naši prirodni resursi. Treba više komunikacije, više pameti i više respekta prema onome što nam je dato. Ovo je posebno mjesto i posebna zemlja i mislim da treba biti svjestan toga, rekao je Clancy.

Iznenađen je da Bosna i Hercegovina ne reciklira otpad.

- Ne mogu to razumjeti. Svaka općina u BiH treba imati program recikliranja, smatra Clancy.

Ukazao je i na problem deponija u BiH i zagađenje zraka te za primjer uzeo Sarajevo, Tuzlu, Zenicu..

- Ako ne radimo na tome, onda nema ništa od nas, poručio je Clancy.

Federalna ministrica za turizam i okoliš Edita Đapo kazala je kako 5. juni predstavlja jedan od najvažnijih datuma u ekološkom kalendaru.

- On nas podsjeća koliko je priroda važna i koliko je bitno da mi danas uživamo u prirodi, ali isto tako i da sačuvamo prirodu kao jedan od najvažnijih resursa za sve naše buduće generacije, rekla je Đapo.

Priroda

Dodala je kako ovogodišnja tema podsjeća ljude da provode vrijeme u prirodi i da uživaju u njoj, ali isto tako i da čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku.

- BiH je jedan od najbogatijih zemalja u Evropi po svom pejzažnom krajoliku i po svim endemičnim vrstama koje imamo u BiH, rekla je Đapo koja je ukazala i na značaj njihovog očuvanja.

Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH, izjavio je kako su se potrudili da ove godine urade sinergijsko djelovanje sa UN-ovim programom za zaštitu okoliša (UNEP).

Govoreći o Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, kazao je kako ga on i BiH podržavaju te podsjetio da su 143 zemlje potpisnice Sporazuma.

- Mislim da u ovom trenutku on nema alternativu. Više su nego očigledne promjene kada su u pitanju klima i bioidentitet BiH, rekao je Čibukčić.

Rekao je i kako nacija koja uništava okoliš, uništava zapravo sebe.

Otvorena je i izložba najboljih 12 fotografija i tri slogana na temu "Povezanost ljudi sa prirodom".

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UN), piše Anadolija.

Prenijeto iz Oslobođenja

Dobro došli na stranice     PED Zavelim

Kretanje je veliki problem današnjice. Svakodnevno kretanje aktivira kako tijelo, dušu i imunitet, ojačava muskulaturu i kosti, dovodi krvotok u bolji rad i pomaže organizmu riješiti se suvišnih kilograma.


Ubrzo će te i sami zaključiti da se puno bolje osjećate nego prije kad niste bili aktivni.


Najbolje u svemu: Kod prvog uspjeha bit ćete radosni i zadovoljni- obećavamo!

Danas je Svjetski dan voda.

Opća skupština UN je rezolucijom od 22. prosinca 1992. godine odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Također kako bi se posebno osvijestila problematika vode, period od 2005. do 2010. proglašen je Desetljećem voda, pod geslom Voda za život. Ovogodišnji slogan svjetskog dana voda je VODA I SIGURNOST HRANE, s intencijom da se osvijesti problem pitke vode i gladi u svijetu.

 

Više od dvije milijarde ljudi na svijetu još uvijek živi bez sigurne vode

 

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je

 

Voda za sve

 

i upućuje na razmatranje rješavanja svjetske vodne krize i identificiranje razloga zbog kojih toliko ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj vodi.

Pristup vodi i higijenskim uvjetima je međunarodno priznato ljudsko pravo.

No ipak, više od dvije milijarde ljudi na našem planetu još uvijek žive bez sigurne vode, a njihova kućanstva, škole, radna mjesta, farme i tvornice bore se za opstanak i napredak. Potrebe marginaliziranih skupina društva - žena, djece, izbjeglica, autohtonih naroda, osoba s invaliditetom i mnogih drugih, često se zanemaruju, a ponekad i suočavaju s diskriminacijom pri pokušaju pristupa i upravljanja vodom koja im je, kao i svima nama, prijeko potrebna.

Predstavljen novi Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda

Najnoviji izvještaj Ujedinjenih naroda o razvoju svjetskih voda, World Water Development Report 2019: Leaving No One Behind, istražuje razloge isključenosti i pronalazi načine za prevladavanje nejednakosti. Izvještaj je predstavljen 19. ožujka u Ženevi tijekom 40. sjednice Vijeća za ljudska prava, uoči obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana voda.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 2010. godine rezoluciju kojom se „pravo na sigurnu i čistu pitku vodu te higijenske uvjete priznaje kao ljudsko pravo“, a 2015. godine ljudsko pravo na higijenske uvjete bilo je izričito priznato kao zasebno pravo. Ta prava obvezuju sve države svijeta da rade na postizanju univerzalnog pristupa vodi i higijenskim uvjetima za sve, ne diskriminirajući ni jednu skupinu društva, pri čemu se prioritet daje onima kojima je voda najpotrebnija. Šesti cilj održivog razvoja do 2030. godine vrlo je jasan: „Osigurati pristup pitkoj vodi za sve, održivo upravljati vodama te osigurati higijenske uvjete za sve!“

Dvije milijarde ljudi nema pristup pitkoj vodi

Ipak, unatoč značajnom napretku postignutom proteklih 15 godina, taj je cilj nedostupan velikom dijelu svjetske populacije. U 2015. godini čak tri od deset osoba, točnije 2,1 milijarda ljudi, nisu imale pristup pitkoj vodi, a 4,5 milijardi ljudi, ili šest od deset, nije imalo osigurane osnovne higijenske uvjete. Svijet je još uvijek na dalekom putu do postizanja ovog važnog cilja.

„Pristup vodi je vitalno pravo za dostojanstvo svakog ljudskog bića“, izjavila je generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay. „Ipak, milijarde ljudi su i dalje lišene tog prava. Najnoviji UN-ov izvještaj o razvoju svjetskih voda pokazuje kako bi zajednički napori pri postizanju napretka i uključivanja svih društvenih skupina  izostavljenih iz upravljanja i donošenja odluka ovo ljudsko pravo ipak mogli ostvariti.“

Brojevi govore sami za sebe jer kako pokazuje Izvještaj UN-a za 2019. godinu, ako se degradacija prirodnog okoliša i neodrživi pritisak na globalne vodne resurse nastave po sadašnjim stopama, 45 % globalnog bruto domaćeg proizvoda i 40 % svjetske proizvodnje žitarica bit će izloženo riziku do 2050. godine.

„Siromašan i marginaliziran dio svjetske populacije bit će neproporcionalno pogođen, uz dodatan pogoršavajući rizik već rastuće nejednakosti. Izvještaj UN-a za 2019. godinu pruža dokaze o potrebi prilagodbe pristupa, kako u politici, tako i u praksi, kako bi se riješili uzroci isključenosti i nejednakosti “, rekao je Gilbert Fossoun Houngbo, predsjednik UN-Water, tijela koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje, te predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD).

Velike razlike između bogatih i siromašnih

Na globalnoj razini, polovica ljudi koji piju vodu iz nesigurnih izvora žive u Africi. U podsaharskoj Africi samo 24 % stanovništva ima pristup pitkoj vodi, a 28 % osnovne sanitarne objekte koji se ne dijele s drugim kućanstvima.

Značajne razlike u pristupu postoje čak i unutar zemalja, osobito između bogatih i siromašnih. U urbanim područjima, osobe u nepovoljnom položaju smještene u privremenim smještajnim objektima bez tekuće vode često plaćaju i 10 do 20 puta višu cijenu vode od svojih bogatijih susjeda. Takva voda je  slične ili najčešće niže kvalitete, a kupuje se od raznih dobavljača vode ili iz kamiona cisterni.

Pravo na vodu, objašnjavaju autori izvještaja, ne može se odvojiti od drugih ljudskih prava. Zapravo, oni koji su marginalizirani ili diskriminirani zbog svog spola, dobi, socio-ekonomskog statusa ili zbog svog etničkog, vjerskog ili jezičnog identiteta, također imaju veću vjerojatnost da imaju ograničen pristup odgovarajućoj vodi i higijenskim uvjetima.

Gotovo polovica ljudi koji piju vodu iz nezaštićenih izvora žive u podsaharskoj Africi, gdje teret prikupljanja vode uglavnom leži na ženama i djevojčicama, od kojih mnogima treba i više od 30 minuta da dođu do vode. Bez sigurnog pristupa vodi i higijenskih uvjeta, ove će se društvene skupine vjerojatno suočiti s brojnim izazovima, uključujući loše zdravlje i životne uvjete, pothranjenost i nedostatak mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje.

 

Izbjeglice su posebno ranjive

 

Izbjeglice i raseljene osobe često se suočavaju s ozbiljnim preprekama za pristup vodoopskrbnim i sanitarnim uslugama, a njihov je broj veći nego ikada prije. U 2017. godini svjetski sukobi i progoni prisilili su na napuštanje domova čak 68,5 milijuna ljudi. Štoviše, svake godine je u prosjeku 25,3 milijuna ljudi prisiljeno migrirati zbog prirodnih katastrofa, što je dvostruko više nego početkom 1970-ih godina. Ono što je najgore, očekuje se kako će se taj broj dodatno povećati zbog utjecaja klimatskih promjena.

Svijetu su za postizanje 6. cilja održivog razvoja potrebne uključive politike, koje trebaju riješiti i sukobe između različitih korisnika vode. U kontekstu rastuće potražnje za vodom (porast iznosi 1 % godišnje od 1980-ih), Izvještaj UN-a za 2019. godinu bilježi značajan porast sukoba izazvanih zbog vode: s 94 od 2000. do 2009. na 263 od 2010. do 2018. godine!

Izvještaj također pokazuje ekonomsku opravdanost ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. Povrat ulaganja je općenito visok, a posebno za ugrožene i osobe u nepovoljnom položaju, osobito kada se uzmu u obzir šire koristi kao što su zdravlje i produktivnost.

Izvještaj UN-a o razvoju svjetskih voda za 2019. godinu uskladio je i objavio UNESCO-ov Svjetski program za procjenu voda i rezultat je suradnje između 32 entiteta Ujedinjenih naroda i 41 međunarodnog partnera u sklopu rada tijela UN-Water. Objavljuje se svake godine upravo uoči Svjetskog dana voda, 22. ožujka.

 

prenijeto sa www.ekovijesnik.hr

Geoarheo-park   ZAVELIM

Što se skriva u Zavelimu

Zavelim je obavijen velikom tajnom koju bi trebalo razotkriti i u dogleno vrijeme približiti svima zainteresiranima. Geološka raznolikost je raznolikost nežive prirode, a obuhvaća geološku i geomorfološku raznolikost.

 

IZGUBLJENI ILIRSKI GRAD DELMATA NA PLANINI ZAVELIM (MOŠNJAČA) - NEVJEROJATAN ILIRSKI MEGALOPOLIS

Seoske aktivnoosti

Druckversion Druckversion | Sitemap
© Ped-Zavelim