PED "ZAVELIM" - Roško Polje
PED "ZAVELIM" - Roško Polje

PALEONTOLOŠKO ČUDO KOD POSUŠJA!: NA PLANINI ZAVELIM KOD SELA ZAGORJE OTKRIVENI NEVJEROJATNI FOSILI TROPSKIH PALMI I KORALJNOG GREBENA STARIH PREKO 40 MILIJUNA GODINA ! - Discovery of fossilized Eocene tropical palms and coral reef near Posusje in western Herzegovina

NEVJEROJATNO; PLANINA ZAVELIM KOD POSUŠJA JE USTVARI OKAMENJENA TROPSKA DELTA S PRAŠUMAMA I RAJSKIM TROPSKIM PLAŽAMA IZ PERIODA EOCENA SA MILIJUNIMA OČUVANIH FOSILA KORALJA, ŠKOLJKI, PUŽEVA ALI I TROPSKIH STABALA; 

 

Hercegovina - riznica fosila drevnog oceana Tetis i njegovih obala

U Hercegovini su dosada na mnogim dijelovima pronađeni brojni fosilni ostaci raznolikih davno izumrlih životinja. Takvi fosili najvećim dijelom predstavljaju okamenjene organizme iz nekadašnjeg drevnog oceana Tetis (Tethys) koji se prostirao upravo na čitavom području Hercegovine kroz period duži čak od 200 milijuna godina i to još od razdoblja srednjeg trijasa prije otprilike 240 milijuna godina pa sve do oligocena prije 30-ak milijuna godina u prošlosti. Vremenski period eocen u kojem je također još uvijek na ovom prostoru postojao drevni ocean Tetis, sačuvao nam je nevjerojatno, pa čak i pravo spektakularno fosilno bogatstvo. Njega u prvom redu sačinjavaju fosilizirani ostaci koralja iz drevnih koraljnih grebena, uz koje se nalaze fosili izvanredno očuvanih puževa, školjki, ježinaca i brojnih drugih vrsta drevnih oceanskih životinja koje su stanovale u morskim plićacima ovog drevnog oceana. No, pored svih ovih fosilnih životinja, jednu ogromnu nadopunu ovog cjelokupnog paleontološkog bogatstva predstavljaju i fosili flore, odnosno fosili kopnenih biljaka koje možemo pronaći u eocenskim stijenama Hercegovine. Takvi biljni fosilni ostaci eocenske starosti, već su nam ranije poznati, većinom iz pojedinih prethodnih istraživanja autora ovog teksta, s područja jugozapadne Hercegovine točnije s šireg područja Čitluka.
Najnovije otkriće fosila eocenske starosti na području sela Zagorje sjeverozapadno od Posušja, na južnim padinama planine Zavelim pokazuje činjenicu da širi prostor Posušja predstavlja vjerojatno predio BiH s najatraktivnijim i najzanimljivijim paleontološkim bogatstvom, i to ne samo u ovoj državi već i dosta šire.

Boksitni kopovi sjevernog dijela Posušja - pravi paleontološki El-Dorado
U okviru ovih novijih paleontoloških istaživanja, gotovo potpuno neočekivano, na prostoru napuštenih površinskih kopova boksitne rude, otkriveni su doslovno jedni uz druge, nevjerojatni fosili koralja iz drevnog koraljnog grebena, te fosili ogromnih listova tropskih palmi. Pored njih, u istim ovim stijenama pronađeni su brojni drugi fosili raznolikih školjki, puževa, ježinaca, kao i fosili drugih atraktivnih biljaka i izumrlih tropskih stabala. Ipak, najspektakularnije fosilne nalaze predstavljaju čudesni te izvrno očuvani grebenski koralji, te posebice pronađeni ogromni fosilizirani listovi tropskih palmi nipa (Nypa, Nypadites) koje su zajedno s drugim pronađenim biljkama rasli u jednoj pravoj tropskoj priobalnoj prašumi tzv.mangrova i to na velikom dijelu današnje planine Zavelim, . Ustvari pravo čudo, pa i na prvi pogled neshvatljivu i paradoksalnu spoznaju predstavlja činjenica da je gotovo čitava današnja planina Zavelim nekada davno prije više od 40 milijuna godina izgledala u obliku malih zimzelenih tropskih otoka oko kojih se prostirala jedna prostrana delta i široka morska obala s brojnim lagunama i zaljevima s južne strane. A upravo najbolje dokaze ovoga možemo pronaći u pjeskovito-laporovitim i konglomeratnim stijenama prisutnima unutar brojnih napuštenih boksitnih kopova, a posebice okolo njih na tzv.jalovištima ili deponijama jalovine. I ono što je najzanimljivije jest to da upravo te stijene koje su tad u vrijeme iskapanja boksita predstvljale višak i smetnju rudarima, sadržavaju neprocijenjivo vrijedno paleontološko bogatstvo. Iako na prvi pogled izgledom zastrašujući, ogromni i duboki površinski kopovi boksita, također predstavljaju neprocijenjiva mjesta za geologe, paleontologe i istraživače zemljine prošlosti, jer upravo ovi kopovi, pogotovo oni veći i širi, predstavljaju doslovno - pravu otvorenu knjigu zemljine prošlosti na onom dijelu površine gdje se i nalaze. U većini ovih boksitnih kopova stijene koje su u podlozi ili podini boksita, odnosno one koje su nastale prije postanka same boksitne rude, su ujedno i najstarije, te pripadaju razdoblju gornje krede, a poznatije su kao tzv.rudistni vapnenci prema fosilima izumrlih školjki rudista kojima ove vapnenačke stijene obiluju. No, iako često ovi rudistni vapnenci sadrže vrijedne i zanimljive fosile neobičnih cjevastih školjki rudista koji su izumrli zajedno s dinosaurima krajem krede, nemjerljivo značajniji, vrijedniji, i atraktivniji fosili dolaze u stijenama tzv.krovine, odnosno u stijenama koje su naknadno formirane na već postojećem sloju boksitne rude. Ove stijene su samim time i mlađe, i unutar gotovo svakog površinskog kopa boksita na prostoru Posušja one datiraju iz razdoblja srednjeg i gornjeg eocena. Osim što su i prilično mlađe, čak i za 40 milijuna godina, od navedenih rudistnih vapnenaca, ove eocenske stijene su i prilično drugačijeg izgleda usljed čega se lako mogu zamijetiti i detektirati na terenu. U tom pogledu one su većinom za razliku od starijih bijelih i kompaktnih vapnenaca gornje krede, prilično tamnije, tamnožute, smeđkaste, plavičaste do narandžaste boje, pri čemu se ustvari radi o poptuno drugim tipovima sedimentnih stijena - laporima, pješčenjacima te konglomeratima. Tako se unutar plavičastih lapora mogu pronaći većinom raznoliki oblici morskih školjki te nešto rijeđih pužića, dok se u nešto kompaktnijim žućkastim i narandžastim pješčenjacima mogu pronaći, pored školjki i vrlo zanimljivi fosili ljuštura puževa koje ponekad imaju i veće dimenzije. Osim školjki i puževa, unutar još kompaktnijih sivkastijih pomalo vapnovitih stijena moguće je pronaći fosile morskih ježinaca među kojima ima i onih prilično velikih i atraktivnih oblika. No, kao što je već spomenuto, daleko najatraktivnije fosile predstavljaju koralji i fosili kopnene flore ili biljaka.

Selo Zagorje - ranije prepoznati, no danas zaboravljeni paleontološki biser Posušja i Hercegovine
Šire područje posuškog sela Zagorje, ne predstavlja potpunu nepoznanicu u paleontološkom smislu. Naime, riječ je o jednom, ranije prepoznatom i tek djelomično istaženom, a danas gotovo zaboravljenom prostoru od izuzetne znanstveno-paleontološke vrijednosti i značaja. Njegovom značaju u pogledu paleontološkog bogatstva, izuzev autora, daleko najviše je pridonio pok.geolog, paleontolog i prije svega paleobotaničar Enio Jungwirth iz Zagreba, koji je tijekom svog višegodišnjeg istraživačkog boravka u Hercegovini krajem prošlog stoljeća napisao nekoliko detaljnih paleontoloških radova vezanih upravo za prostor Zagorja. Posebno indikativan njegov rad jest onaj iz 1997 (
JUNGWIRTH, E. (1997): Prvi nalazi eocenske fosilne makroflore u zapadnoj Hercegovini. –Rud. – geol. glasnik, 1, str.88-92, Mostar.) u kojem po prvi puta iznosi podatke o pronalascima fosilne makroflore (flore vidljive golim okom) u zapadnoj Hercegovini pri čemu je nekoliko primjera pronađeno upravo na prostoru Zagorja. No, ovaj rad, i ova tada otkrivena flora, predstavlja u biti mali pa i minijaturni dijelić u odnosu na sveukupno prisutne fosile eocenske makroflore na širem prostoru sela Zagorje. Naime, bitno je istaknuti, kako je nekoliko velikih površinskih boksitnih kopova bilo iskopavano i rudareno naknadno nakon ovih Eniovih istraživanja, pri čemu je upravo autor ovog bloga, s još jednim kolegom ljubiteljem i amaterskim istraživačem fosila, unutar tih 'novijih' odnosno naknadnih boksitnih kopova došao do otkrića atraktivnih fosilnih palmi, i ostalih raznolikih tropskih biljaka, koje do sada nisu bile poznate iz ovih naslaga.

Rajska obala s tropskom mangrovom prašumom i koraljnim grebenima - zanimljiva koegzistencija deltnog i grebenskog okoliša
Među svim razotkrivenim fosilima u stijenama okolo boksitnih kopova na području sela Zagorje, najviše se ističu kolonijalni koralji sa slijedećima najdominantnijim oblicima i vrstama: Calamophyllia rosicensis (Opp), Astraeopora, Dictyarea, Rhabdophyllia, Madrepora herzegovinensis (Opp), Goniopora, Pachyseris, Porites, Pachygyra, atraktivni oblici heliastreja - Heliastraea i brojni drugi oblici, dok se kod fosila kopnene flore najviše ističu oblici mangrovih palmi nipa - Nypadites, zatim oblici zimzelenih vrsta tropskih lovora - Laurophyllum i Daphnogene, zatim također vrste mangrovih izuzetno indikativnih stabala - Acrostichum lanzaeanum, uz koje su česti listovi eukaliptusa - Eucalyptus, banksija - Banksia, izduženih listova - Callistemophyllum, te ostalih vrlo zanimljivih oblika tropskih, zimzelenih stabala, grmlja, čak i crnogoričnih stabala borova kao i brojnih drugih oblika mangrova koji su rasli unutar ovoga drevnog tropskog okoliša.

 

Posebno otkriće nesumnjivo predstavljaju veliki listovi mangrovih palmi nipa koji su pronađeni na tankim crvenkastim slojevima pješčenjaka koji su ostali kao 'zalijepljeni' na slojevima konglomerata, koji ustvari predstavlja okamenjeni šljunak kojeg je delta kroz svoje rukavce donosila na prostor samog ušća rijeke. Naknadnom usporedbom pronađenih fosila palminih listova ovdje na padinama planine Zavelim došlo je se do zanimljive spoznaje da se radi o dosada nekima od najvećih pronađenih fosilnih listova perastolistih palmi na ovim prostorima. Naime, gotovo sva većina dosada pronađenih fosila palminih listova u eocenskim stijenama na ovim prostorima i u Europi pripada tzv.lepezastolistim palmama, koje su kao što im samo ime kaže, palme sa listovima u obliku lepeze. Za razliku od njih, ovdje u eocenskim stijenama Zagorja kod Posušja, mogu se pronaći mnogobrojni ogromni listovi perastolistih palmi kod kojih su listovi u obliku pera. Daljnjom anatomskom komparacijom oblika ovih fosilnih listova, došlo je se do spoznaje da se najvjerojatnije radi o tzv. nipa palmama, koje danas rasto prirodno isključivo na prostoru jugoistočne Azije na ušćima rijeka, estuarijima i deltama unutar zone plima oseka, pri čemu spadaju u tzv.mangrovu vegetaciju poznatu po svom tzv.visećem korijenju koje strši iznad razine vode. A da je gotovo sigurno riječ o mangrovim palmama nipa (Nypadites), to potvrđuju pronalasci biljke akrostihuma (Acrostichum lanzaeanum) koja je poznata mangrova biljka, često i pod nazivom 'mangrova paprat'. Naime, potrebito je spomenuti kako palme nipa predstavljaju jedine, za sada, poznate mangrove palme (http://www.palmpedia.net/wiki/Nypa_fruticans), pri čemu ostale vrste palmi kojih ima unutar istih područja, rastu u nešto povišenijim zonama iznad mangrove vegetacije. Na pronađenom najatraktivnijem kamenom bloku velikih dimenzija na kojem se nalazi otisak nekoliko gotovo cjelovitih palminih listova, pred očima se ukazuje prizor kao da su ti listovi gotovo 'jučer' otpali s palme u mulj unutar vode iznad koje je rasla ova palma. Naime, osim ovoga, na ovom velikom kamenom bloku konglomerata, vidljivo je i to da se najmanje tri vidljiva palmina lista odvajaju od 'istog' središta, što ukazuje na to da se ovdje radi o listovima jednog te istog stabla mangrove palme nipe, što samim time pokazuje činjenicu da su ova stabla palmi rasla gotovo neposredno iznad dijela vodenog bazena u kojem su se fosilni listovi okamenili. Gledajući i dodirujući izbliza ove nevjerojatne fosilizirane listove palme, jednostavno ih pred svojim očima možete vratiti u izvorni izgled samo im davši zelenu boju budući da su se listovi uistinu čudesno i izvanredno očuvali. Pred našim očima dočarava se jedna nevjerojatna slika šireg prostora Zavelima u vremenu prije više od 40 milijuna godina: iz smjera sjevera i sjeveroistoka (današnje Roško Polje i Mesihovina) pruža se nisko kopneno i prostrano zaleđe kompletno obraslo tropskom šumom sa stršećima palmama i visokim krošnjama eukaliptusa, te mnogobrojnim rukavcima, jezercima, i lagunama jedne široke delte uz čije obale rastu gusto poredani i zbijeni mangrovi, tj.palme nipa s velikim perastim listovima koji izbijaju doslovno iz vode, te brojnim drugim tropsko-suptropskim zimzelenim stablima. U ovom dočaranom prizoru također malo južnije možemo zamisliti i predivne tj.prave rajske plaže s čistim bijelim sitnim pijeskom iznad kojih rastu brojne palme i druga tropska stabla. Dalje prema jugu i južnim smjerovima nastavlja se pravo tropsko more u kojem 'plivaju' brojni veći ili manji izduženi tropski otoci oko kojih se prostire prozirno svjetlo-tirkizno i plavo more. Dakle, u doslovnom smislu, sjeverni dio Posušja predstavlja pravi izgubljeni raj.

Čarobni koraljni svijet u kamenu
Naravno, fosilni listovi palmi, i ostalih tropskih biljaka predstavljaju samo mali dijelić cjelokupnog paleontološkog blaga na ovom dijelu posuške općine. Pravo čudo s druge strane predstavlja sama činjenica da je se neposredno uz jednu tropsku deltu i ušće rijeke, u pravcu istoka prostirao jedan izduženi koraljni greben sa stotinama vrsta prekrasnih i atraktivnih granastih, kuglastih, bubrežastih, krpastih i drugih, oblika koralja. Još veće čudo predstavljaju fosili ovih koralja koji su mjestimično tako dobro ostali očuvani, da dok ih promatrate gotovo možete trenutno osjetiti miris mora, zvuk valova, i viziju njihovog originalnog izgleda unutar koraljnog grebena s brojnim njišućim nježnim polipima jarkih duginih boja. Ono što se može sa sigurnošću zaključiti jest to da je ovaj predio Posušja jedan novootkriveni izuzetno važan i neprocijenjivo vrijedan paleontološki lokalitet na kojem svjetski, pa i najjači znanstvenici koji proučavaju koraljne grebene, mogu istražiti i rasvijetliti mnoge bitne tajne o funkcioniranju koraljnih grebena, pri čemu bi neprocijenjiv uvid predstavljala sama detaljna spoznaja o tome kako je na ovom dijelu Hercegovine, odnosno na ovom dijelu drevnog oceana Tetis, prije više od 40 milijuna godina, gotovo na dodiru delte i slatke vode, postojao i funkcionirao jedan ovakav koraljni greben. Naime, danas je postalo poznato, i znanstveno potvrđeno, da je jedno od najvećih prirodnih čuda svijeta, tzv.Veliki koraljni greben u Australiji na rubu izumiranja, poradi toga jer se koralji koji ga izgrađuju ne mogu dovoljno brzo adaptirati na sve novije promjene unutar oceana nastale u posljednje vrijeme. S druge pak strane, ovaj 'naš' hercegovački, tj.Posuško-Zagorski koraljni greben, očigledno je bio izvrsno adaptiran na uvjete u oceanu i moru koji su relativno lošiji i nepogodniji za koralje, negoli danas na prostoru Australijskog Velikog koraljnog grebena, jer je ovdje gotovo neposredno mrvicu zapadnije od grebena postojalo ušće rijeke i donos slatke vode, pri čemu je gotovo sigurno morski prostor oko ove delte, a time i ovog koraljnog grebena bio u određenoj mjeri zamućen, s većom količinom i pritjecanjem mulja, šljunka, sitnozrnatijeg materijala s kopna. Iz svega ovoga razvidno je kako bi i za današnji Veliki koraljni greben bilo jako značajno spoznati pojedine elemente ovih hercegovačkih fosilnih koralja iz perioda eocena, što bi moglo pripomoći spašavanju ovog jedinsvenog svjetskog čuda bez kojeg čitav oceanski svijet ne bi bio isti.

 

OPŠIRNIJE

http://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2017/06/paleontolosko-cudo-kod-posusja-na.html

 

(Autor je posebno zahvalan kolegi, entuzijastu i ljubitelju drevne prošlosti iz Tomislavgrada gosp.Vinku Ljubasu bez kojega ne bi došlo do značajnih otkrića pojedinih vrlo atraktivnih primjeraka fosila koralja i biljaka)

Galerija - Uspon na Zavelim 2017

Uređenje planinarske staze Močila-Kolakovac

S ciljem pripreme staze za predstojeću sezonu planinarenja, danas 28. svibnja je organizirana akcija njenog čišćenja i uređenja, koja je uspješno odrađena. Staza je u potpunosti očišćena od šiblja i srušenih stabala, popravljene su markacije koje više nisu služile svojoj svrsi, a očišćen je i njen sami početak.

U prekrasno nedjeljno jutro idealno za nove izazove grupa planinara i ljubitelja prirode naoružani alatom, škarama, sjekirama te bojom za označavanje markacija uspješno su odradili dobro isplanirani dan - čišćenje staze od izvora Močila do najvišeg vrha Zavelima - Kolakovac (1347 m).


Raščišćavanje staze vodio je Filip uz pomoć mladih snaga. Bože je bio zadužen za potvrđivanje puta i mjesta za stavljanje markacija - koje su najvećim dijelom crtali Kruno, Stipe i Ivan. Put je u početnom dijelu bio dosta zakrčen ali što se išlo dalje prema Kolakovcu  staza je postajala dobro prohodna. Nakon dolaska do Kolakovca i okrijepe spustili smo se do Močila gdje smo napravili zajednički ručak.

Da se upornim radom i promocijom pozitivnih aktivnosti mogu pokrenuti mnoge stvari na korist ne samo pojedincima, nego i široj društvenoj zajednici, najbolji dokaz je Planinarsko ekološko društvo Zavelim. Do prije nekoliko godina, samo rijetki su posjećivali  Zavelim i Roško Polje i doživljavali ga kao poželjno planinarsko odredište. Osnutkom i aktivnostima PED Zavelim, to se iz temelja promijenilo.

Zavelim je naša najviša planina, a ujedno je i prirodna granica između Dalmacije i Bosne i Hercegovine. Usponi zahtijevaju dobru kondiciju jer su dugi i strmi, no svakako se isplati hodati tim putevima. Na Zavelimu se nalazi i najviši vrh, Kolakovac(1347 m). S njega se vide planine Bosne i Dalmacije, a dobro je uočljivo i Jadransko more.

Proteklih nekoliko godina, planina Zavelim postala je top odredište brojnih planinarskih društava, posebno iz susjedne Hrvatske.

Uz Zavelim i stazu „Močila-Kolakovac“, veliki interes vlada i za druge staze, posebno za stazu koja vodi rubnim dijelom planine Zavelim, od Ušica iznad Vojkovića, Pavlovića, Livadica, Kolakovca pa do kote Vinica.


Ovakvim aktivnostima daje se doprinos sigurnosti posjetitelja, ali i na atraktivnosti pojedinog terena za sve ljubitelje planina i planinarenja.

Svim sudionicima jedno V E L I K O  HVALA!

EKO KALENDAR 2017

26. siječanj/januar – Svjetski  dan  obrazovanja o zaštiti životne sredine

02. veljača/februar -  Svjetski  dan  močvarnih  područja

14. veljača/februar - Svjetski  dan  očuvanja  energije

18. veljača/februar - Međunarodni  dan  biološke  kontrole

14. ožujak/mart -  Međunarodni dan rijeka

20. ožujak/mart – Međunarodni dan vrabaca

21. ožujak/mart – Svjetski dan šuma

22. ožujak/mart - Svjetski  dan  voda

23. ožujak/mart -  Svjetski  dan  meteorologije

17. travanj/april - Međunarodni  dan  zdravlja

22. travanj/april – Dan planeta zemlje

26. travanj/april  - Dan  obnovljivih  izvora  energije

30. travanj/april  - Međunarodni  dan  zaštite  od  buke

09. svibanj/maj - Međunarodni  dan  ptica

15. svibanj/maj - Internacionalni  dan  klime

20. svibanj/maj - Međunarodni  dan  zdravih  gradova

22. svibanj/maj - Svjetski  dan  zaštite  biodiverziteta

24. svibanj/maj - Europski  dan  parkova

31. svibanj/maj - Svjetski  dan  borbe  protiv  pušenja

05. lipanj/juni – Svjetski dan zaštite životne sredine

08. lipanj/juni - Svjetski  dan  zaštite  planinske  prirode,  Svjetski  dan  oceana

15. lipanj/juni - Svetski  dan  vjetra

17. lipanj/juni - Svjetski  dan  borbe  protiv  suša  i  poplava

21. lipanj/juni - Dan  Sunca

11. srpanj/juli - Svjetski  dan  populacije

16. rujan/septembar -  Svjetski  dan  zaštite  ozonskog  omotača

22. rujan/septembar - Dan  bez  auta

27. rujan/septembar -  Svjetski  dan  turizma

28. rujan/septembar  - Dan  zelene  kupovine

06. listopad/oktobar - Svjetski  dan  staništa

11. listopad/oktobar - Svjetski  dan  za  smanjenje  prirodnih  katastrofa

16. listopad/oktobar - Dan  hrane

03. studeni/novembar – Svjetski dan čistog zraka

17. studeninovembar -  Svjetski  dan  ekoloških  pokreta

29. studeninovembar - Dan  borbe  protiv  trgovine  krznom

11. prosinac/decembar - Dan  planina

29. prosinac/decembar  - Dan  biološke  raznovrsnosti

Međunarodni dan planina

 

Generalna skupština UN-a proglasila je 11. Prosinac, počevši od 2003. godine, kao Međunarodni dan planina.

 

Ova odluka rezultat je uspjeha Međunarodne godine planina, koja je obilježena 2002., na prijedlog UN-a, budući da je pomogla povećanju globalne svijesti o važnosti planina, uspostavljanju nacionalnih odbora u 78 zemalja te jačanju saveza kroz promociju stvaranja Međunarodnog partnerstva za održivi razvoj u planinskim područjima, poznat kao „Planinska suradnja“ (Svjetski sastanak o održivom razvoju, Johannesburg, 2. Rujna 2002.).

FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) bila je zadužena za koordinaciju Međunarodne godine planina, a određena je i kao vodeća agencija za obilježavanje Međunarodnog dana planina.

Skupština UN-a proglasila 11. Prosinac međunarodnim danom planina, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihovog okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.

Ovogodišnji Međunarodni dan planina posvećen je temi „Planine – Ključ održive budućnosti“ čiji je cilj istaći da su planine glavni pokretači održivosti ekonomskog razvoja u kontekstu borbe protiv siromaštva, pri čemu se poseban naglasak stavlja na kontinuiranost i ekološku prihvatljivost proizvodnje dobara koja daju planine.

"Vjerujemo da će pokretanje ove teme pomoći u podizanju svijesti o tome kako nove prilike mogu donijeti korist stanovnicima kako planinskih tako i drugih predjela, a da se pri tome ne naruše postojeći planinski društveni i ekološki sistemi", navodi se u ovogodišnjoj poruci FAO-a u povodu Međunarodnog dana planina.

Planine su važne za život! Živjeli na obali mora ili u najvišim predjelima Zemlje ljudski životi ovise o planinama više nego što se to može i zamisliti. Planine opskrbljuju sa čak 70 posto cjelokupne pitke vode, one su dom za čak 25 posto biljnih i životinjskih vrsta, ali i čak svakom desetom stanovniku planete.

Usprkos tome, zbog konstantnog uništavanja okoliša, čemu su uzroci klimatske promjene, rudarska industrija, oružani sukobi te glad i siromaštvo, ta čudesna mreža planinskog života je pod stalnom prijetnjom.

 

EKSKLUZIVNO: DELMATSKI ''MACHU PICCHU'' KOD ROŠKOG POLJA - PRAPOVIJESNI MEGALOPOLIS NA 1170 m - IZVORNI DELMINIJ ILI DELMION; Possible Illyrian city Delminium is hidding on the prehistoric large city in Rosko polje near Tomislavgrad

 

ZGUBLJENI ILIRSKI GRAD DELMATA NA PLANINI ZAVELIM (MOŠNJAČA) - NEVJEROJATAN ILIRSKI MEGALOPOLIS;

 

Opsirnije pogledaj arheologija

 

Ostavite svoje automobile, motocikle čak i bicikle i jednostavno, počnite pješačiti. I time vlastitim hodom obilježite i vi Međunarodni dan pješačenja 15. listopada.

 Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, međunarodna organizacija TAFISA je predložila da se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana štoviše ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svjest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine ali i svjest o potrebi kretanja. Pješačenje je čovjeku najprirodnije i najsvojstvenije kretanje koje smo toliko zaboravili.
Pješačenje je najjednostavniji i najsvrsishodniji oblik i čuvanja i unapređenja zdravlja. Ovaj oblik tjelesne aktivnosti je najjednostavniji te najpristupačniji za zdrave i bolesne, za svaku životnu dob i za oba spola. Pješačenje, posebice u prirodi, u kombinaciji s odgovarajućim vježbama blagotvorno djeluje na čovjekov organizam i općenito na njegovo psihičko i fizičko stanje.Znanstveno je dokazano i u praksi potvrđeno da redovito pješačenje i vježbe u prirodi najmanje tri puta tjedno u trajanju od 30 do 60 minuta povoljno utječu na :
-rad srca i krvnih žila, te su dobra prevencija srčanim smetnjama
-snižava i regulira krvni tlak
-eliminira višak kilograma
-smanjuje štetne masnoće u krvi, a povećava korisni kolesterol
-osigurava psihičku ravnotežu i smanjuju psihičku napetost
-smanjuje i regulira šećer u krvi
-poboljšava cirkulaciju krvi
-Prevencija su za neke vrste kancerogenih oboljenja
-potičei poboljšava metaboličke procese
-jača mišiće, ligamente i zzglobove i povećavaju njihovu snagu
-poboljšava kondiciju i opće fizičko stanje
-utječe na smanjenje alijenacije ( otuđenosti ) i potiču socijalizaciju
-Utječe na oblikovanje tijela i očuvanje ljepote
-produžuje život i čini ga sretnijim

Dakle da bi produljili madost, odgodili starost, živjeli što duže u dobrom zdravlju, raspoloženju i sreći možete doprinjeti na taj način da u svoje svakodnevne aktivnosti svakako nađete vremena i za ovu itekako korisnu.

 

Održan Memorijalni skup planinara “Ivica Plazonić” 2016.

 

O Čvrsnici

 

Čvrsnica je sa vrhom Pločno od 2228 mnv najviša planina u središnjim dinaridima kao i na cijelom SZ dinarskom pravcu sve do Soče. Smještena je na sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali Neretve u parku prirode Blidinje. Neretva je omeđuje sa istoka kao i njeni pritoci Doljanka sa sjevera i Drežanka sa juga. Oko 1500 metara dubok kanjon Dive Grabovice proteže se od središta planine prema Neretvi u dužini od 6,2 kilometra. Sa sjeverozapadne strane je rasjedna udolina Dugo polje koja razdvaja Čvrsnicu od Vrana. Podnožje planine je na nekih 200 mnv i naglo se uzdiže do oko 2000 mnv i dalje prema najvišem vrhu od 2228 mnv.

Masiv Čvrsnice čine planiski hrbti (vijenci) Velika Čvrsnica i Vilinac te visoravni Velika Čvrsnica, Muarnica, Plas i Mala Čvrsnica. Pored najvišeg vrha Pločno postoji još pet vrhova preko 2000 metara i to: Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Kapci 2156 m, Ploča 2040 m i Veliki Vilinac 2113 m. Čvrsnica je zaštićena u sklopu parka prirode Blidinje a geomorfološki objekt u obliku luka Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz je zaštićen kao spomenik prirode od 1985. godine.

Čvrsnica je gotovo u potpunosti obrasla šumom od podnožja prema vrhu izmjenjuju se šume bjelog graba, veprine, tilovine, hrasta medunca, bukve, jele, crnog bora, munike, bora krivulja i drugih manje zastupljenih vrsta. Veći dio godine Čvrsnica je pod snijegom koji se u vrtačama zadržava i do rujna. Svi oni sretnici, kako domaći tako i inostrani posjetioci, koji su imali priliku pohoditi naše prelijepe planine, bez izuzetaka, naprosto su ostajali zatečeni viđenim i onim što one nude.

Postoji samo jedan problem kod svakoga ko posjeti ove “Hercegovačke Alpe” a to je da čovjek nezna gdje prije da pogleda, ili u šarenilo boja ili u fascinirajuće vrhove.

Kaže se da se Čvrsnica ne osvaja, Čvrsnica se hodočasti. Zašto?

Čvrsnica se odlikuje lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima širokog dna i strmih strana.

Pogled se pruža stotinama kilometara i nestaje ga u daljini. Sve to ostaje u nezaboravnom sjećanju posjetilaca ove hercegovačke planine. 

Kod Čvrsnice je teško odrediti u kojem godišnjem dobu je ljepša i privlačnija. Velika vrijednost biodiverzititeta ove oblasti je karakterizirana prisustvom velikog broja endemskih i reliktnih biljnih zajednica koju je moguće naći u ovoj oblasti zahvaljujući glacijalnim procesima.

Ono što se može izdvojiti jeste obilan biljni i životinjski svijet koji se može upoznati iskjučivo na planinama Prenj i Čvrsnica, prvenstveno endemske životinje Alpski TRITON ( Mesotriton alpestris) kao i biljna vrsta RUNOLIST ( Leontopodinum alpinum) i Bosanski Ljiljan (Lilium bosniacum).

Spominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih ’40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici.

 

Najviša planina u Hercegovini koja s visinom od 2.228 metara zasigurno zaslužuje ovakav naziv. Pruža se pravcem zapad istok, praktički od Duvanjskog polja pa do Neretve. Od najbližeg „susjeda“, Vran planine na njenom sjeveru dijeli je Risovac, Dugo polje i jezero Blidinje. Na njenom istoku nalazi se planina Prenj od kojega je dijeli rijeka Neretva. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu vrlo zanimljiva. Na njenom najvišem vrhu vojska ex Jugoslavije sagradila je svoju bazu koja je bila jedno od središta za nadzor i prisluškivanje. Nakon što ju je 1992. godine HVO zauzeo, baza je nekoliko puta raketirana i oštećena. Baza je i danas u uporabi, a jednim dijelom koristi se i u civilne svrhe. Tu se sada nalazi HT-ovo telekomunikacijsko središte kao i TV odašiljači. Do najvišeg vrha (Pločno) vodi više planinarskih staza.

 

Jedna od bolje obilježenih i održavanih zasigurno je ona koja započinje od crkve sv. Ilije u Masnoj luci. Do vrha Pločno sa zapadne strane može se doći i makadamskim putom koji je vojska izgradila. Veći dio Čvrsnice je siromašan u pogledu biljnog svijeta, a posebno onaj u relativnoj blizini Pločnog, koji je većinom izgrađen od krečnjačkih stijena, ali i pod neprestanim utjecajem nepovoljnih atmosferskih prilika. Bez obzira koji smjer uspona na Pločno izabrali, od Masne Luke ili iz smjera Jablanice, staze se spajaju u relativnoj blizini vrha. Posljednjih 800 -1000 m uspona je prilično nepovoljno zbog toga što staza prolazi velikom kosinom koja je izgrađena od sitnih stijena koje se često odranjaju ispod nogu, zato valja pripaziti na razmak između pojedinih planinara. Po nekim dijelovima Čvrsnice snijeg ostaje i do rujna, a nerijetko se desi da na njega padne novi sloj.

 

Često se događa da se u roku od samo sat vremena smijene tri godišnja doba. Vjetar zna na brzinu donijeti oblake, maglu i kišu, a s time i hladnoću i nepovoljne uvijete za dulji boravak na planini. Svaka planina ima svoje posebnosti i ljepote koje je krase, pa tako i Čvrsnica. Zbog materijala od kojega je građena, mnogi njezini dijelovi su vrlo atraktivni za fotografiranje, ali i ljubitelji dobrih vidikovaca, zasigurno će doći na svoje. Svim ljubiteljima prirode, planina i visina preporuka da jednom posjete i Čvrsnicu, jer imaju što vidjeti. Još preporuka, da svakako na uspon ponesu zamjensku odjeću, ali i dovoljnu količinu vode, posebno ako planiraju višednevni boravak.

 

Dojmovi

U organizaciji HPD “Pločno” iz Posušja i HPD “Malačka” iz Kaštel Starog održan je 17. Memorijalni skup planinara “Ivica Plazonić”.  Povod je godišnjica smrti planinara Ivice Plazonića člana HPD Malačka iz Kaštela, kojega je u srpnju 1999. godine uspinjući se prema planinskom vrhuncu od 2228m na Čvrsnici zatekla iznenadna smrt . Njemu na spomen, na mjestu smrti, kolege planinari postavili su spomen-ploču, te se svake godine, treći vikend u srpnju, organizira memorijalni pohod.

Ove godine kamp je premješten na bližu i pristupačniju lokaciju, pored planinarskog doma u Masnoj Luci, gdje su osigurani  osnovni uvjeti i infrastruktura.  Prijave i okupljanje je započelo u petak u planinarskoj kući.  Subota jutro je bila planirana za pohode na neke od vrhova Čvrsnice i Vran planine, no zbog lošeg vremena ove godine manje planinara se odlučilo za neke od uspona.

Okupljeni su prisustvovali svetoj misi u crkvi sv. Ilije u Masnoj Luci, koju je predvodio fra Vinko Mikulić Bajević, a zajedno s njim fra Petar Krasić. Nakon mise uslijedio je ručak,  dodjela zahvalnica, spremanje i završetak kampa te povratak kući.

Najava: Memorijalni skup planinara Masna Luka 2016

POZIVAMO SVE VAS LJUDE DOBRE VOLJE, BEZ OBZIRA JESTE LI PLANINAR, LJUBITELJ PRIRODE ILI VOLITE DRUŽENJE I ZABAVU NA MEMORIJALNI SKUP PLANINARA KOJI ĆE SE ODRŽATI OD 15. DO 17. SRPNJA U MASNOJ LUCI.

SVI STE DOBRODOŠLI !!!

Kosidba i uklanjanje otpada oko izvora Lepuv

 

Izvor Lepuv je izvor koji su od davnina koristili kako Rožani tako i prolaznici, izletnici i svi ostali namjernici. Očarava kako svojim položajem u podnožju čuvene planine Zavelim i njenog srednjevjekovnog grada Roga tako i svojom visoko kvalitetnom, bistrom i pitkom vodom poznatom od davnina. Ovo okupljalište svih mještana i i njihovih gostiju zaslužuje itekako veliku pažnju i brigu. Kako i prijašnjih godina kako planinari tako i pripadnici drugih udruga i sami mještani svake godine pri nadolasku godišnjih odmora uređuju okoliš i sam izvor. Na taj način, osim što je akcija dobila potpun ekološki kontekst, okoliš će ostati uistinu u potpunosti sačuvan, jer prikupljeni otpad neće biti negdje drugdje zakopan u zemlju već će se kompletan ukloniti na ekološki najbolji mogući način. U nadi dobijanja nekih potpora iz raznih fondova sam izvor će biti sačuvan u starom izvornom stanju ali će se popuniti novim sadržajima koji će služiti kako domaćem stanovništvu tako i našim dragim gostima.

Ova radna akcija je uspješno privedena kraju uz sudjelovanje samih mještana našeg malog mista. Ovom prilikom svima jedno veliko HVALA. Mnogi od njih su taj dan ostavili svoje poslove i sa alatkama i strojevima doprinijeli samom čišćenju okoliša izvora. Drago nam je da se ovaj put uključilo i nekoliko mladih što je za svaku pohvalu. Isto tako i dobar dio umirovljenika iz Njemačke uključio se u čišćenje oko izvora. Uz ručak i piće nastavilo se sa prijatnim druženjem gdje je bilo puno spomena na stare dane i lijepe uspomene.

Svima nam je želja da ovakvih akcija bude što više i da u njima sudjeluju mladi, a na nama je da te mlade učimo da čuvaju ono čime nas je dragi Bog debelo podario. Zato poruka svima sačuvajmo našu prošlost od propadanja, uništavanja i zaborava. Bilo bi dobro kad bih bar jedan put mjesečno jedan dan izdvojili za našu zajednicu i i tako sačuvali kako naše izvore, mlinice, utvrde itd. od daljnjeg propadanja.

To ne mora biti samo u jednom zaseoku. Dajte nam prijedloge a mi ćemo svakom udovoljiti t.j. pomoći u izvođenju radova ali sve dogovorom i dobrom organizacijom. Svima nam je jasno da nas je sve manje i da je val iseljavanja poprimio dramaticne razmjere, ali mislimo bar ljeti kad je dobar broj onih koji vole svoje selo da njihovo prisustvo i iskoristimo jer su oni zaista spremni i pomoći .

Planinarsko ekološka udruga Zavelim će se kao društveno odgovorna i ekološki osviješćena udruga i u budućnosti uključivati u ovakve zelene akcije kako bismo čim više pomogli u očuvanju okoliša. Važno je da akcijama poput ove, u koju se pohvalno uključuju mlađi naraštaji, odmalena učimo našu djecu kako se trebaju odnositi s okolišem i prirodom, jer to je ono najvrijednije što imamo.

Neovisno o politici, ovim primjerom želimo pokazati da mještani Roškog Polja i okolice mogu živjeti u čistom okolišu bez posljedica za svoje zdravlje te ukazati svima onima koji bacaju otpad u prirodu da ipak dva put razmisle prije negoli to učine, jer svi svi negativni učinci takvog ponašanja odrazit će se ako ne na nama onda zasigurno na našoj djeci, i unucima a to vjerujem nitko ne želi.

Svakodnevno čujemo kako je naše selo lijepo,….

Pa učinimo ga još ljepšim.

 

PED ZAVELIM

Uspon na Zavelim
Tradicionalni izlet 2016.pdf
PDF-Dokument [81.2 KB]

Uspješno obilježena nova staza

Planinarsko ekološko društvo "Zavelim" u nedjelju 17.04.2016 godine organiziralo planinarski izlet od izvora Lepuv do Zavelima i natrag preko izvora Jastreb i Rošca do podnožja tj. Polja Mlakve.

Ovo društvo čiji su članovi od osnivanja vodili brigu da što učinkovitije obilježe nekoliko staza a sve za promociju planinarenja na nivou kako sela, tako i općine i cijele Hercegovine. I ove godine stavljen je prioritet na obilježavanje kako novih staza tako i njihovo čišćenje, te zaštita nepresušnih izvora.
S obzirom na prirodne resurse kojima smo okruženi, želja nam je omasoviti planinarenje, dovesti nove članove i posebno raditi s mladim ljudima koji će se sa ovakvih izleta  vratiti kućama puni predivnih dojmova koje nam pruža naš Zavelim. Mišljenja smo da izlete treba uvesti kao obavezu kako u osnovne tako i srednje škole a radi upoznavanja mladih ljudi sa okolišom, te i samom zaštitom i čuvanjem prirodnih bogatstava našeg kraja. Iako je naša zemlja bogata zalihama vode, njezina je dostupnost nejednoliko prostorno i sezonski raspoređena. U posljednjem desetljeću kakvoća podzemnih i površinskih voda nije se značajnije mijenjala, a ekološko stanje voda je vrlo dobro tj. voda je visoke kakvoće.

 

Zaštitimo okoliš, čuvajmo prirodu!

Razmišljate li o tome kako da pomognete okolišu i kako da sačuvate prirodu od zagađenja? Svaki pojedinac je važan, od djeteta do odraslog čovjeka i svaka njihova akcija se računa. Bilo koji početak je dobar pa tako i učenje djeteta da već od malih nogu zna kako se treba ponašati prema prirodi.

Važno je da svom djetetu od malih nogu usadite vrijednosti koje će ono kasnije primjenjivati i dalje prenositi. Ako ste počeli razvijati ekološku svijest kod svog djeteta, već ste napravili puno, a vaš potomak bi dalje mogao nastaviti lančanu reakciju dobrih odluka i poteza te tako spriječiti crne prognoze koje svima prijete.

 

Što ste vi danas učinili kako bi spasili okoliš?

Jeste li razvrstali smeće i odvojili plastiku i staklo?

 

Svijet se danas suočava sa ozbiljnim problemom proizašlim iz onečišćenja za koje smo zaslužni skoro svi. Nesavjesno i neodgovorno ponašanje svakog pojedinca te velikih kompanija doveli su do globalnog zatopljenja i ostalih problema s kojima će se morati suočavati i generacije koje dolaze iza nas.

Kako zaustaviti moguću propast koja prijeti Zemlji?
Jeste li već učinili nešto kako bi spasili Zemlju?

 

Vrijeme je da se osvrnete oko sebe i razmislite što ste Vi dosada kao pojedinac napravili da bi pomogli očuvanju okoliša. Svijesnost problema prvi je korak! Ako niste sigurni kako početi s promjenama krenite s onim jednostavnijima i svaki ih dan nadograđujte. Neka odvajanje plastike, papira i stakla bude samo početak jedne lijepe priče.

 

SAVJETI ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Odlažite papir u za to predviđene kontejnere i odlagališta

Odlažite staklenu ambalažu u za to predviđena mjesta

Odlažite plastičnu ambalažu u posebne kontejnere ukoliko ju ne možete vratiti u trgovinu

Koristite manje papira! Ispis pisačem, fotokopiranje i faksiranje troše energiju

Kupujte proizvode u povratnim bocama

Ne bacajte opasne i štetne tvari u smeće

Zemlju za vaše kućno cvijeće napravite sami, kompostirakte vaš „zeleni otpad"

Reciklirajte

Razvrstavajte otpad

Saznajte gdje se nalaze reciklažna dvorišta

Kontrolirano izdvajajte svaki otpad, ne stvarajte divlja odlagališta

Glomazni otpad odlažite u vrijeme i na mjesto organiziranog otpada

Zbrinjavajte elektronički i električni otpad

Rabite neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija za čišćenje

Vozite se što manje automobilom.Hodajte,vozite bicikl

 

Ovim putem najavljujemo jedan novi projekt

„Neću visiti na Internetu, idem na Zavelim“


Planinarsko ekološko društvo "Zavelim" priprema nove izlete na planinama oko Roškog Pola i Tomislavgrada.

Za dodatne informacije posjetiti našu stranicu, te Facebook ili kontaktirajte tajnika društva, Vinka Ljubas putem broja telefona

 00387 63 429 89400387 63 429 894.

 

 

POZIV

NA IZLET I PLANIRANJE NOVE STAZE

 

 

PED Zavelim poziva sve prijatelje prirode, čistog okoliša kao i naše bogate baštine na jednodnevi izlet, druženje i ujedno planiranje nove staze koja povezuje nekoliko izvora.

 

Mjesto okupljanja poslije Sv. Mise u 10.00 sati na izvoru Lepuv.

 

Nova staza obilježit će se šetnjom od Lepuva preko Guvnina, Livadica,

Zavelima, izvora Jastreb, izvora Rošca i dolaskom u Mlakve.

 

Poželjno je da svak sa sobom ponese dovoljno hrane i pića

za jednodnevni boravak u prirodi.

Dnevni odmor zu ručak i piće predviđen je na izvoru Jastreb.

Prezentaciju planinarsko-poučne staze održati će

Filip Sušilović koji je vrsni poznavatelj Zavelimskih puteva.

 

U slučaju lošeg vremena izlet se odgađa za idući tjedan.

 

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.

 

Veselimo se Vašem dolasku!

 

VEDRO!

 

PED ZAVELIM

ROŠKO POLJE

            Dobro došli kod PED Zavelim - Roško Polje

               Vaš partner za ekologiju, arheologiju, sport i rekreaciju!

Tko je aktivan, imaće više od života. Više snage, više sretnih ugođaja, više uživanja u prirodnim ljepotama, više druženja i više znanja.

Priključite nam se.

Na sljedećim stranicama saznajte više o našem društvu i mjestu u kojem djelujemo.

22.03. Svjetski dan voda koji se ove godine obilježava 19 put.

 

Opća skupština UN je rezolucijom od 22. prosinca 1992. godine odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Također kako bi se posebno osvijestila problematika vode, period od 2005. do 2010. proglašen je Desetljećem voda, pod geslom Voda za život. Ovogodišnji slogan svjetskog dana voda je VODA I SIGURNOST HRANE, s intencijom da se osvijesti problem pitke vode i gladi u svijetu.

 

Što je to geobaština? 

 

Iako se zaštita prirode uglavnom temelji na zaštiti živih organizama i ekosustava, zaštita geoloških i geomorfoloških prirodnih vrijednosti, odnosno \"nežive prirode\" ima dugu tradiciju i svakim danom postaje sve zanimljivija. Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje; fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina; bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori; minerali nas iznenade kristalizacijom u pravilnim geometrijskim oblicima, prekrasnim bojama i iznimnim sjajem; vulkani i danas pokazuju silinu i prevrtljivost užarene Zemljine unutrašnjosti. O geološkoj podlozi ovisi kakvo će biti tlo, gdje će se pojaviti voda, kamo će teći potoci i rijeke, gdje će se izdići planine, a gdje nastati špilje i jame. I tako, u stvari, ona utječe na sav živi svijet. Zaštitom geobaštine čuvamo najreprezentativnije djeliće povijesti Zemlje stare 4,5 milijarde godina, divimo se silama prošlosti i učimo za budućnost. Georaznolikost je raznovrsnost pojava poput stijena, minerala, fosila, reljefa i procesa koji su stvarali te posebnosti kroz Zemljinu prošlost. Proučavanjem stijena može se pratiti razvoj života na Zemlji, klimatski uvjeti, procesi stvaranja planina, oceana i kontinenata. Svaka zemlja ima geološke i geomorfološke vrijednosti kojepredstavljaju njezinu geobaštinu.  

 

Eko kalendar za 2016. godinu

Tijekom 2016. godine obilježavati će se i istaknuti slijedeći datumi

vezani uz ekološko osvještavanje i edukaciju naših sugrađana:

21.03.    Svjetski dan šuma

22.03.    Svjetski dan voda

22.04.    Dan planete Zemlje
25.04.    Dan Hrvatskih čistoća

26.04.    Svjetski dan obnovljivih izvora energije

10.05.    Svjetski dan održivog razvoja
22.05.    Međunarodni dan biološke raznolikosti
24.05.    Dan parkova
05.06.    Svjetski dan zaštite okoliša
16.09.    Međunarodni dan zaštite ozona

22.09.    Europski dan bez automobila

26.09.    Svjetski dan čistih planina

27.09.    Svjetski dan turizma
04.10.    Međunarodni dan zaštite staništa životinja
15.10.    Međunarodni dan pješačenja
20.10.    Dan roških jabuka

04.11.    Svjetski dan klimatskih promjena

11.12.    Svjetski dan planina

Prilikom obilježavanja istaknutih datuma priprema se niz aktivnosti vezanih uz pojedinu temu, te vas pozivamo da i vi date svoj doprinos u očuvanju okoliša  i podizanja ekološke svijesti naših građana.

 

 

 

Druckversion Druckversion | Sitemap
© Ped-Zavelim